Povijesni grb Kašine

Sela i seoca sesvetskoga prigorja smještena su po istočnim obroncima Medvednice, po šumovitim i vinorodnim brežuljcima uz gajeve i lugove. Kroz sesvetsko prigorje protiču potoci: Vuger-potok, Črnec, Kašina i Glavničica s mnogim pritocima. Cijelo područje sesvetskoga Prigorja može se podjeliti u manje dijelove kao:

1. Vugrovečki kraj oko gornjeg toka Vuger-potoka,
2. Adamovečko-Moravečki (Domjaničev) je kraj oko gornjega toka potoka Glavnice sa pritocima Moravčakom i Jesenovcem,
3. Šašinovečko-Cerski kraj oko donjega toka potoka Kašina,
4. Sesvetsko-Kraljevački kraj od lijeve strane Vuger-potoka, gornje slivnog područja Črnec potoka i
5. Kašinski kraj oko gornjega toka potoka Kašine s pritocima Belekom i Blagušom.

“Potok si skače čez lug,

Makar je put mu još dug,

Zna on da sunca bu vani.”

(Domjanić)

Sredinom Sesvetskog prigorja, preko duboko ulegnutog Kašinskog prijevoja na Medvednici nadmorske visine 347 metara prolazila je srednjovjekovna prometnica. Na desetom kilometru sjeverno od Sesveta, ispod obronaka same Medvednice smjestila se Kašina. Spomenutu srednjovjekovnu prometnicu neki povjesničari nazivaju “Via exercituale, a drugi “Via magna” ili “Via regis”. Ta prometnica je u srednjem vijeku povezivala preko prijelaza Wrazilaz (današnji Stubički Laz) Hrvatsko Zagorje s Pokupljem i Posavinom. O porijeklu imena Kašina piše V. Mažuranić u svome pravno-povijesnom riječniku “ po Miklosichu Etym. WTB. p.r. kuch2. znači u crkvenoslovj. jeziku k z š, ždrijeb, Kašina = veliki ždrijeb zemlje ?”. Vinko Sabljar u svojemu “Miestopisnom riečniku kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije” piše o porijeklu imena Kašina: “Samo ime kašina stara je slavenska riječ, a znači izvor, čazma, česma (češki KAŠNAR=izvor). Naziv Kašina i Čazma imaju istovjetno značenje …, na mijestu Kašne Donje bila je nekada rimska Cassandrija”. Ivan Kukuljević Sakcinski, kada je sakupljao građu o kulturno-povijesnim spomenicima (polovicom XIX) u okolici Zagreba slao je župnicima anketne listiće s nizom pitanja. Ondašnji kašinski župnik ovako je odgovorio na pitanje o porijeklu imena Kašina “ U mjestu Kašinskom imali su Rimljani svoju koloniju i zvali su je Kasonaria, tu se joštek nalaze razvaline od onakovih opeka kakove su u Sisku …., iz Siska kroz Kasonariu imali su put u Zlatar,,,”. U spomenici kašinske crkve koja se vodi od 1829. godine, u poglavlju pod nazivom “Starodavnosti” ondašnji župnik S. Migić je zapisao: “U gori navedenog struci sumljiti bi mogao tko u vjerojatnosti naznačenoj – o istini se je pako iz narodnih dogodovštinah – kade Rimljani glavni grac svoj imadoše u Kasin(I) – novce kovali su (Ščitarevu) i iz Ščitareva u grad za onda Kasonaria zvani kad je njihovo obitavalište bilo/koloniiae (sada zvanu Kašina) se iz Kašine kroz berdine u župu Zlatar put vodio i t.d. – nahadja se jošće u Kašini i starinskog dela cigle.

Današnja sela Kašina i Blaguša u srednjem vijeku su bila na području zemljišnog posjeda koji se u pisanim povijesnim izvorima naziva “TERRA CASSINA cum BLAGUSSA”. Prvi puta se spominje u povelji hrvaskoga kralja Andrije II iz 1217. godine kada su u vlasništvu prepozita zagrebačkog kaptola Cirijaka i njegove braće. U povelji su opisane granice posjeda, kojega su te iste godine Cirijak i njegova braća stavila pod jurisdikciju i zaštitu Zagrebačke crkve pod uslovom da tu zemlju nikada neće oduzeti Cirijaku i njegovim nasljednicima. Jedan od međašnika kod opisivanja međa posjeda bio je hrast koji se je nalazio u blizini ili kod same crkve Sv. Petra u Kašini. Ovo je najraniji izvor koji spominje crkvu Sv. Petra u Kašini, kako smo već naveli, ali je njome također na prošnju samoga prepozita Cirijaka “ sve darovnice učinjene toli od kraljevah koli od inih darovatelja crkvi Zagrebačkoj” i u svezi svega toga možemo slobodno napisati da je crkva u Kašini bila sagrađena još prije 1217. godine.

Iz gornjih podataka vidljivo je da je Kašina staro naselje. U Kašini je dugo vremena bilo sjedište općine. Povijest pučkog školstva u kašinskom kraju počinje 1845. godine, a školska zgrada izgrađena je 1852. godine te se još uvijek nalazi na istom mjestu, ali tijekom godina nadograđivana. U vrijeme banovanja Ivana Mažuranića 1878. i 1879. godine kroz Kašinu se gradi suvremena "tvrda" cesta koja je prometno povezivala Zagorje s Posavinom. Ta cesta još dandanas ima naziv bana Ivana Mažuranića.

Ali Kašina je imala i svojih crnih dana. U Kašini je bio epicentar potresa od 9 stupnjeva i to 9.12.1880 godine. Od ovoga potresa kašinska crkva je jako oštećena. Kasniji potresi s epicentrom u Medvednici jačine 7 stupnjeva osjetili su se i u Kašini 1901., 1905., 1906. i 1926. godine. Zanimljiv je iskaz župnika Srećka Dralslera da je prilikom popravka crkve vidio rimske zidove te ostatke romaničkog i gotičkog prozora.

Danas, Kašina je dio grada Zagreba i po popisu stanovništva iz 2001. godine broji 1487. stanovnika u 426 domaćinstva.